We grow together, april 2016, Eindhoven
15 Marta, 2017
Poziv na učešće u projektu “We grow together”
15 Marta, 2017
Show all

Kemal Nedžibović, učesnik Političke akademije Boris Divković, 2014.

Mediji su nedavno donijeli priču o Tuzlaku Kemalu Nedžiboviću (21), koji je pozvan u maju u Strasbourg, gdje će učestvovati na najvećem susretu mladih Evrope. Kemal je već 12 aktivno uključen u nevladin sektor, a između ostalog bio je učesnik i političke akademije Fondacije Boris Divković 2014. godine.  S njim smo razgovarali o društveno-političkom angažmanu mladih i o realnoj koristi civilnog društva u razvoju zajednice.

FBD: Kemale, dugo godina si prisutan u nevladinom sektoru u različitim svojstvima. Postoje podijeljena mišljenja o korisnosti tog načina udruživanja za društveni razvoj. Na osnovu tvog iskustva, šta mladi, u smislu ličnog razvoja, dobivaju angažmanom u civilnom društvu, odnosno šta društvo dobiva time?

Razumijem stereotipe bh. društva prema nevladinom sektoru jer ni na terenu nije sve sjajno i postoji veliki broj udruženja koja ne odgovaraju svojim misijama i registrovana su samo za korist pojedinca. O njima moramo pričati i biti svjesni da i takvi postoje. Međutim, iskustvo u nevladinom sektoru naučilo me da postoje različiti interesi, različiti ljudi i različite mogućnosti. Najbitnije iz svega toga je konačni cilj a moj je da kroz društveni angažman budem dio promjena za bolju BiH. Promjene su moguće. Mladi moraju da budu svjesni potencijala koje imaju. A društvo mora vjerovati u mlade.

Ono što mladi dobijaju u okviru aktivnosti civilnog društva je sve što im se ne pruži u okviru formalnog obrazovanja.To su praktične vještine i kompetencije koje tržište rada traži, dok se u cijelom procesu mladi angažuju na različitim projektima za koristi cijelog društva. Civilno društvo razvija mlade ljude i njihove vještine u tolikoj mjeri da je to lijek-kapsula koji ovoj državi treba.

FBD: Bio si jedan od učesnika naše prve političke akademije. Da li će civilno društvo sa svojim aktivnostima doprinijeti da buduća generacija političara donese kvalitativni skok?

Programi poput političke akademije sjajan su model rada sa mladim ljudima na podizanju nivoa kritičkog razmišljanja mladih naše države.  Civilno društvo može da bude način putem kojeg ćemo doprijeti do mladih ljudi i raditi sa njima, ali moja želja je da formalno obrazovanje bude upravo pokretač tih promjena. Potrebno je da zvanična/formalna edukacija odredi pravce rada i razvoja mladih ljudi. Neka škole i pedagoški zavodi uče od kvalitetnih organizacija civilnog društva, mislim da nije sramota kopirati dobre stvari. Upravo nam one trebaju.

FBD: Učestvovao si u Svjetskoj školi poduzetništva u Munchenu, slušao si predavanja svjetski relevantnih eksperata u razvijanju start-up ideje. U kojoj mjeri i na koji način naše društvo i država može osigurati bolje uslove za pokretanje start-upa?

Najprije se moram vratiti na početak priče i kazati da je jako teško bilo otići na Svjetsku školu poduzetništva. Trebao sam pokriti određene troškove dok vlasti na različite mailove i pozive za pomoć nisu odgovarale. Bez podrške naše domaće kompanije Klas u konačnici moje učešće ne bi bilo moguće čak ni pored uspjeha što sam odabran od 900 mladih iz cijelog svijeta u 32 najbolja. Vlastima to nije značilo ništa. A najtužnija stvar u cijeloj priči je da podršku treba na stotine mladih koji su naši ambasadori širom svijeta u sportu, nauci, kulturi, umjetnosti. Takvi mladi trebaju sistematsku podršku vlasti.

Vlasti trebaju kreirati olakšice za mlade koji pokreću biznise, trebaju im pružiti stimulanse, finansijski i na druge načine biti podrška pri pokretanju i viđenju biznisa, potrebno je cjelokupno kreirati bolju poslovnu klimu, smanjiti broj procedura i unaprijediti administrativne sisteme jer je to direktan doprinos razvoju našeg društva.

FBD: Čime se trenutno baviš i koji su ti planovi za buduće aktivnosti?

Trenutno sam student Međunarodnih odnosa i europskih studija na Burč Univerzitetu, gdje također obnašam funkciju predsjednika Studentskog parlamenta. Pored toga angažovan sam kao projekt asistent na projektu HOLICOB – Uslovi stanovanja i življenja u Bosni koju realizira Centar za podršku organizacijama – CENZOR BiH.