Piše: prof. dr. Sarina Bakić
Osmi mart nije samo ‘još jedan od datuma’ u kalendaru, već konstantan podsjetnik na dugotrajnu borbu
žena za prava, dostojanstvo i jednakost. Smisao obilježavanja 8. marta ukorijenjen je u radničkim i
feminističkim pokretima koji su kroz decenije mijenjali društvo, omogućujući ženama da kroče putem
oslobođenja od ugnjetavanja i nepravde.
Na ovaj dan obilježavamo važnost žena koje su bile predvodnice promjena – one koje su kroz historiju
podizale glas protiv nepravde, koje su svojim radom, znanjem i otpornošću mijenjale svijet. Slavimo
radnice koje su se borile za humane uslove rada, političke liderice koje su se zalagale za pravo glasa,
umjetnice koje su kroz svoje stvaralaštvo oblikovale društvenu svijest, naučnice koje su pomjerale granice
znanja i mnoge aktivistkinje koje se i danas bore protiv svih oblika diskriminacije i nasilja.
Međutim, Dan žena nije samo dan obilježavanja – on je i dan refleksije. Podsjeća nas na prepreke koje su
još uvijek prisutne, na rodnu neravnopravnost, nasilje nad ženama, ekonomske nejednakosti, političku,
ekonomsku, kulturnu, obrazovnu diskriminaciju i marginalizaciju i druge oblike sistemskih nepravdi.
Posebno je važno govoriti o femicidu, krajnjem obliku rodno zasnovanog nasilja koji odnosi živote žena
širom svijeta, pa i u našoj državi Bosni i Hercegovini. Statistike su neumoljive, mnoge žene gube svoje
živote zbog patrijarhalnih obrazaca u našem društvu i nedovoljno efikasnih mjera zaštite. Osmi mart treba
biti trenutak kada društvo prepoznaje ovu ozbiljnu krizu i zahtijeva hitne promjene u zakonodavstvu,
institucijama ali i kolektivnoj svijesti.
Nadalje, obilježavanje ovog dana trebalo bi biti čin solidarnosti i svjesnosti da se feministička borba ne
tiče samo žena, već cijelog društva. Istinska emancipacija žena donosi prosperitet i slobodu svima, jer
pravedno društvo ne može postojati ako je bilo koja grupa u društvu marginalizovana, predmet nasilja,
potlačena, isključena iz društva.
Osmi mart nosi univerzalnu poruku solidarnosti i zajedničke borbe svih žena, bez obzira na društveni
status, geografsku pripadnost ili etničku, religijsku ili bilo koju drugu identitetsku karakteristiku. Ovaj
datum je prilika da se prepoznaju i osnaže sve žene, djevojke i djevojčice, sve žene koje rade u fabrikama,
u školama, u bolnicama, na njivama, prodavnicama i u kancelarijama, koje se bave umjetnošću, politikom
ili naukom, aktivizmom u nevladinom sektoru. Svaka od njih doprinosi društvu, i svaka zaslužuje
poštovanje, sigurnost i jednake mogućnosti.
Promjena svijesti o ulozi i pravima žena ključni je korak ka stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.
To podrazumijeva ne samo zakonodavne promjene, već i transformaciju obrazovnog sistema, medijskog
diskursa i svakodnevnih interakcija. Potrebno je osloboditi se naslijeđenih stereotipa, prepoznati nevidljivi
rad žena i osigurati im jednake mogućnosti u svim sferama života. Tek kada se svijest promijeni, kada se
cjelokupno društvo suoči sa vlastitim predrasudama i kaže ‘ne’ sistemskim nepravdama, moći ćemo
govoriti o istinskoj ravnopravnosti.
Zato, neka Osmi mart bude dan kada prepoznajemo uspjehe, ali i dan kada postavljamo nova pitanja,
zahtijevamo bolje politike za bolji život i radimo na društvu u kojem će svaka žena imati pravo na
dostojanstven život, sigurnost i jednakost. Borba se ne završava ‘cvijećem i čestitkama’ – ona traje svaki
dan, putem svakog glasa, putem svake akciju koja vodi ka slobodi.
Fotografija: Ladislav Tomičić/lupiga.com
Sarina Bakić je vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, rukovoditeljica Odsjeka za Sociologiju i članica Upravnog odbora Fondacije Boris Divković.
Njeno uže naučno polje djelovanja jeste sociologija kulture i umjetnosti, istražuje različite fenomene masovne kulture, estetike te suodnose umjetnosti i politike, bavi se kulturom sjećanja, segmentima interkulturalnog dijaloga i kulturne diplomatije.
Autorica je knjige Kontroverze recepcije kulture, te koautorica knjiga Razumijevanje društva i Mirovni potencijal religija i međureligijski dijalog kao sredstvo za unapređenje političkog dijaloga u Bosni i Hercegovini.
Također, autorica je više desetina naučnih i stručnih radova u recentnim domaćim i stranim časopisima. Između ostalog, koautorica je poglavlja za Bosnu i Hercegovinu u enciklopediji od četiri toma „Women’s Lives Worldwide“,izdavača School of Language, Culture and Society, Oregon State University.
No Comments