Alienum phaedrum torquatos nec eu, vis detraxit periculis ex, nihil expetendis in mei. Mei an pericula euripidis, hinc partem.

office@bdf.ba

+387 33 866  219

BosnianDutchEnglishSwedish

Upoznajmo APO učesnike i učesnice: “Razgovor sa…”: Harun Išerić

Fondacija Boris Divković pokrenula je novu rubriku “Razgovor sa…” kako bismo našim čitateljima i čitateljicama predstavili aktivnosti naših učesnika i učesnica devete Akademije političke odgovornosti (APO). Kroz ovu rubriku želimo pokazati predanost i aktivizam naših mladih koji su uključeni u niz aktivnosti koje mijenjaju naše društvo i stvaraju pozitivne vrijednosti za naše društvo.

Ovim putem predstavljamo Haruna Išerića, višeg asistenta na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Harun nam kroz nekoliko pitanja predstavlja svoje aktivnosti, ambicije i vizije liderstva i političke kulture.

Pozdrav Harune! Možeš li nam se ukratko predstaviti?

Ja sam Harun Išerić, trenutno zaposlen kao viši asistent na Univerzitetu u Sarajevu – Pravnom fakultetu. Također, član sam medijskog samoregulatornog tijela u BiH – Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH, Savjeta za ustavnopravna pitanja člana Predsjedništva BiH – dr. Denisa Bećirevića te Općinske izborne komisije Novo Sarajevo. Kako se to može vidjeti iz moje bazične biografije, posvećen sam javnoj službi i onom djelovanju koje doprinosi razvoju i jačanju demokratskih institucija i procesa unutar našeg društva, bilo kroz obrazovanje, vladin ili nevladin sektor.

Što te motiviralo da se prijaviš za učešće u devetoj Akademiji političke odgovornosti (APO) i odakle crpiš motivaciju za razvojem vlastitih liderskih vještina?

Jedna od mojih glavnih životnih vodilja jeste posvećenost kontinuiranom usavršavanju i obrazovanju, a posebno po pitanjima koja su esenacijalna za aktivan angažman u društvu i procesima koji svakodnevno utječu na kvalitet naših života. Izgradnja političke kulture kod svakog građanina mora biti jedan od ciljeva formalnog obrazovanja, a u izostanku doprinosa formalnog obrazovanja, aktivnost kakva je Akademija političke odgovornost nudi vrlo interesantan i raznovrstan program koji nam omogućava da nadogradimo naše vještine i znanja usmjere kao zagovaranju odgovornih politika u lokalnoj zajednici i na drugim razinama vlasti; osvještenosti o značaju političkog dijaloga; prepoznavanju političkih uzora koji nas trebaju inspirisati da aktivno doprinesemo društvu.

Gdje su mladi u agendi visoke politike? Na koji način uključiti mlade u procese donošenja odluka nakon što završe izbori?

Vidljivo je da se mladi i omladinske politike povremeno pojave kao tema od visokog interesa za bh. politiku. Da bi to bila konstanta, mladi koji su članovi političkih stranaka moraju značajnije afirmisati omladinske ogranke, kao i njihov značaj u strankama i uključiti intenzivnije u procese donošenja odluka, posebno ako imamo na umu da su u BiH političke stranke, a ne institucije, mjesto donošenja odluka. Na njima je i teret da kontinuirano postavljaju omladinsku politiku i pitanja mladih na dnevnih red rada njihovih političkih stranaka. S druge strane, mladi koji izaberu da ne budu članovi političkih stranaka, trebali bi da se kroz aktivnosti organizacija civilnog društva aktivno angažuju u društvenom životu i procesima nadgledanja rada institucija i političara, te kroz zagovaranje i lobiranje utječaju da pitanja od značaja za život mladih osoba budu prioriteti u radu parlamenata i vlada. U svakom slučaju, mlade osobe ne smije sebi dozvoliti da o njihovim interesima odlučuju isključivo stariji političari, te moraju osigurati da se njihov glas čuje bilo kroz rad u političkim stranaka bilo u nevladinom sektoru.

Ukoliko bi morao izdvojiti: koja su to tri ključna izazova za mlade u Bosni i Hercegovini?

Ja bih rekao da se radi o korupciji koja je prepreka odnosno uteg za normalan i zdrav život u BiH svih njenih građana, uključujući i mlade; kao drugi izazov bih naveo propust mladih da aktivno učestvuju u političkom životu BiH i njenim demokratskim procesima (izborima; javnim raspravama o budžetu i zakonima kao i drugim aktima relevantnim za njihov svakodnevni i budu i život – npr. regulacionim planovima i ostalo); ali i propust javne vlasti da kreira poticajno okruženja za angažman mladih – to sve može za dugotrajnu posljedicu imati njihovu cjeloživotu pasivnosti; te socijalno-ekonomski izazovi kao što je rješavanje stambenog pitanja.

Slijedeći prethodno pitanje, što bi ti, kao mlada osoba, predložio kao rješenje za jedno od tri izazova koja si istaknuo?

Kako je korupcija postala na neki način sastavni dio našeg života, vjerujem da već od početnih godina kada dijete postane dio sistema – kroz vrtić, osnovnu i srednju školu – treba insistirati na obrazovanju o opasnosti koju korupcija predstavlja za društvo i njegovu opstojnost, pa i nacionalnu sigurnost, kao i razvoju kulture koja neće tolerisati mito niti koja će prihvatiti mito kao modus ostvarenja nekog zakonskog prava ili izbjegavanja neke zakonske obaveze. Mislim da se na sličan način može odgovoriti i izazovu veće uključenosti mladih u demokratske procese: osnovno i srednje obrazovanje mora odgovoriti tom izazovu na način da se će već postojeći predmet posvećen demokratiji afirmisati praktični rad učenika kao što je prisustvo sjednicama općinskog vijeća te učešća u radu savjeta mjesnih zajednica i zborova građana. Vjerujem da malim koracima i primjerima možemo doprinijeti kreiranju svijesti kod građana sa pravom glasa o značaju aktivnog angažmana u izborima, nagledanju rada tijela javne vlasti tokom mandata i ispunjenja predizbornih obećanja, pisanja amandmana na nacrte zakona, budžeta i sl. odnosno poimanja demokracije kao svakodnevnog proces, a ne jednokratnog procesa koji se iscrpljuje glasanjem, za svakodnevni život građana te da ti procesu nisu apstrakti niti da se dešavaju daleko negdje izvan naših života.

I konačno: što je za tebe politička kultura i u kojoj mjeri u tvojoj profesiji postoji prostor za razvijanje političke kulture?

Politička kultura je za mene usko povezana sa dijalogom i uvažavanjem različitosti u mišljenjima, ali sa druge strane i građaninom, koji kao “politička životinja”, aktivno učestvuje u političkom životu svoje zajednice, svjestan da ako se on ne bude bavio politikom, politika će se baviti njime, te da on snosi odgovornost da drži političare odgovornim za njihovo (ne)djelovanja tokom mandata.

Hvala ti Harune na izdvojenom vremenu i želimo ti puno uspjeha u nastavku tvoga rada!

No Comments

Post a Comment